Brak u Hrvatskoj mogu sklopiti i strani državljani, ali prije prijave namjere sklapanja braka potrebno je pripremiti odgovarajuće dokumente iz države iz koje strani državljanin dolazi.

Najčešća pitanja odnose se na rodni list, potvrdu o slobodnom bračnom stanju, Apostille i vrstu prijevoda. Zahtjevi ovise o državi izdavanja, međunarodnim ugovorima i konkretnom matičnom uredu, ali postoji nekoliko osnovnih pravila.

Koje dokumente strani državljanin treba za sklapanje braka?

Prema službenim informacijama nadležnog Ministarstva, strani državljanin za sklapanje braka u Hrvatskoj prilaže, među ostalim:

• izvadak iz matice rođenih;
• potvrdu o slobodnom bračnom stanju;
• potvrdu da ne postoje zapreke za sklapanje braka u Hrvatskoj i da će brak biti priznat u državi čiji je osoba državljanin;
• identifikacijsku ispravu sa slikom;
• dokaz o državljanstvu, primjerice putovnicu.

Za prve tri isprave službene upute navode prijevod na hrvatski jezik.

1. Izvadak iz matice rođenih

Rodni list ili izvadak iz matice rođenih jedan je od osnovnih dokumenata. Ako je izdan na stranom jeziku i ne postoji odgovarajući međunarodni obrazac koji se može koristiti bez prijevoda, potreban je prijevod na hrvatski.

U ovjerenom prijevodu precizno se prenose ime i prezime, datum i mjesto rođenja, podaci o roditeljima, broj i datum izdavanja te svi pečati, bilješke i naknadni upisi.

2. Potvrda o slobodnom bračnom stanju

Ovaj se dokument u različitim državama može nazivati Certificate of No Impediment, Certificate of Single Status, potvrda o bračnom stanju ili drugim nacionalnim nazivom. Njegova je svrha dokazati da osoba prema evidencijama države izdavanja nema postojeći brak koji bi predstavljao zapreku.

Ministarstvo ovu potvrdu navodi među dokumentima koji se dostavljaju uz prijevod na hrvatski jezik.

3. Potvrda da nema zapreka za brak u Hrvatskoj

Može se tražiti i potvrda da ne postoji zapreka da strani državljanin sklopi brak u Hrvatskoj te da će takav brak biti priznat prema pravu države njegova državljanstva.

Prema službenim informacijama, ta potvrda u nekim slučajevima može biti sastavni dio potvrde o slobodnom bračnom stanju. Zato nije dobro automatski naručivati tri različita dokumenta bez prethodne provjere kako ih izdaje konkretna država.

Treba li dokument imati Apostille?

Ne može se dati jedan odgovor za sve države. Strane javne isprave u međunarodnom pravnom prometu u načelu se legaliziraju, osim kada međunarodni ugovor ili primjenjivi propis predviđa drukčije. Za države obuhvaćene Haškom konvencijom postupak se u odgovarajućim slučajevima pojednostavljuje Apostille potvrdom.

Prije prijevoda provjerite državu izdavanja, vrstu dokumenta, državu uporabe i zahtjev konkretnog matičnog ureda. Više o postupku pročitajte u vodiču Apostille, puna legalizacija i ovjereni prijevod.

A što je s dokumentima iz drugih država EU-a?

Za određene javne isprave između država članica EU-a vrijede pojednostavljena pravila. Isprave obuhvaćene Uredbom (EU) 2016/1191 mogu biti oslobođene legalizacije odnosno Apostille formalnosti unutar EU-a.

Za neke isprave može se zatražiti višejezični standardni obrazac, koji u propisanim slučajevima služi kao pomagalo pri prevođenju ili može ukloniti potrebu za prijevodom. To ne znači da se svaki dokument iz EU-a automatski predaje bez prijevoda — treba provjeriti je li konkretna isprava obuhvaćena pravilima.

Što napraviti prvo — Apostille ili prijevod?

Ako je potrebna Apostille potvrda ili druga nadovjera, praktično je prvo završiti legalizaciju, a zatim dokument poslati na prijevod. Apostille sadrži tekst, pečate, potpise i podatke koje može biti potrebno uključiti u završni prijevod.

Mora li prijevod biti ovjeren?

Kada se strani službeni dokument predaje hrvatskom matičnom uredu, potrebno je provjeriti zahtjev nadležnog tijela. Za dokumentaciju koja mora imati službenu dokaznu vrijednost najčešće se koristi ovjereni prijevod stalnog sudskog tumača.

Ovjerenim prijevodom sudski tumač potvrđuje da prijevod odgovara tekstu isprave koja mu je predočena.

Treba li prevoditi putovnicu?

Putovnica prvenstveno služi kao dokaz identiteta i državljanstva. Službene upute navode je zasebno od dokumenata za koje se izričito spominje prijevod, pa je ne treba automatski slati na prijevod bez zahtjeva matičnog ureda.

Što ako su imena drukčije napisana?

Kod međunarodne dokumentacije često postoje razlike u transliteraciji. Ista osoba može imati drukčiji zapis imena u rodnom listu, putovnici i potvrdi o slobodnom bračnom stanju.

Sudskom tumaču korisno je dostaviti kopiju putovnice kako bi latinični zapis bio što dosljedniji službenom identifikacijskom dokumentu. To je posebno važno kod dokumenata na ćirilici, arapskom, kineskom, nepalskom, bengalskom i drugim pismima.

Treba li tumač na vjenčanju?

To je zasebno pitanje od pisanog prijevoda. Ako jedan od budućih bračnih drugova ne razumije hrvatski dovoljno za službenu komunikaciju i čin sklapanja braka, treba unaprijed provjeriti s matičnim uredom je li potrebno osigurati usmeno tumačenje sudskog tumača.

Termin je preporučljivo rezervirati unaprijed, osobito za rjeđe jezike.

Kako najbrže provjeriti dokumentaciju?

Pošaljite čitljiv sken cijelog dokumenta i navedite državu izdavanja, svrhu i matični ured kojem se predaje. Tako se mogu utvrditi jezik, opseg prijevoda, dostupnost sudskog tumača i rok izrade.

Trebate ovjereni prijevod za sklapanje braka?

Inovatus izrađuje ovjerene prijevode rodnih listova, potvrda o slobodnom bračnom stanju, vjenčanih listova, izjava i druge dokumentacije.

Pošaljite dokumente za ponudu

Česta pitanja

Koje dokumente stranac treba za brak u Hrvatskoj?

Osnovna dokumentacija uključuje izvadak iz matice rođenih, potvrdu o slobodnom bračnom stanju i potvrdu da nema zapreka za sklapanje braka u Hrvatskoj te da će brak biti priznat u državi državljanstva.

Mora li rodni list biti preveden?

Ako se ne može koristiti u odgovarajućem međunarodnom ili višejezičnom obliku, potreban je prijevod na hrvatski. To se provjerava prema državi izdavanja i zahtjevu matičnog ureda.

Treba li Apostille?

Ovisi o državi izdavanja, dokumentu i primjenjivom međunarodnom režimu. U nekim se slučajevima traži Apostille ili puna legalizacija, a u drugima ne.

Službeni izvori

• Ministarstvo pravosuđa – Sklapanje braka stranih državljana
• Informacije o javnim ispravama i Uredbi (EU) 2016/1191